***

Priča o dva dvorišta se ne odigrava u Hrvatskoj, samo zato jer takve primjere kod nas niti ne nalazimo. Investitorima u našim krajevima često nije zanimljivo ili isplativo uložiti dodatne napore u uređenje okoliša stambenih zgrada koje grade. A bilo bi dobro kada bi im bilo važno.

Ova dva dvorišta nalaze se jedno do drugoga u turskoj Antaliji. Istini za volju, jedno je novo ispod čekića, a drugo je staro i očito je da se nitko za njega dugo nitko nije brinuo.
Novo dvorište projektirali su krajobrazni arhitekti iz TAGAteliera. To je jedno u nizu dvorišta koje su projektirali za istog investitora. Investitor je vrlo brzo shvatio kako mu se ta investicija itekako isplati. Svi su se stanovi u zgradi vrlo brzo prodali, čak i po višoj cijeni. Kupci stanova, kada već izdvajaju popriličnu svotu novca, žele da im kvaliteta života u životnom prostoru bude što viša. Naravno, to ne treba niti dodatno spominjati, zar ne? Ili ipak treba? Jer u hrvatskim gradovima uglavnom nailazimo na zgrade koje ne samo da nemaju nikako sređen okoliš, već ima primjera gdje se iz zgrade direktno izlazi na kolnik. A širina ulaznih vrata je 90 cm. Ovdje čak nije niti pitanje tko je dao dozvolu za takvu zgradu, već tko su ljudi koji kupuju stanove u takvim zgradama.

Srećom, čini se da da su danas ljudi sve više estetski i funkcionalno zahtjevniji.

Upravo radimo na jednom projektu malog stambenog naselja u okolici Zagreba, gdje je investitor osviješten o potrebi krajobraznog uređenja. Spreman je uložiti ekstra trud kako bi napravio naselje u kojem bi i sam volio živjeti.
Takav će stav, uvjeren sam, dovesti i do bolje prodaje i posljedično, ako se taj primjer kopira dovoljno puta, do bolje kvalitete života sve većeg broja stanovnika u Hrvatskoj.

Ova dva turska dvorišta su zanimljiva jer pokazuju kontrast između onoga “kako je” i “kako može biti”.

Tko zna, možda ćemo uskoro čitati i priču o dva dvorišta i u Hrvatskoj?

***

Također, očito je i da ovaj blog post piše ni o čemu naročitome.
Ali hej, ne očajavaj za izgubljenih 3 minute života. Ovo je tema o kojoj bi se mogli pisati seminari, uvesti kao izborni predmet ili slično, a za to nemamo vremena.
Zato smo poznati kao vrlo praktična ekipa, pa ako si baš u ovakvim problemima kao arhitekt, krajobrazni arhitekt, investitor, gradonačelnik, diktator, aktivist, feminist ili slično, javi nam se da se dogovorimo za kavu, pa ćemo o tome na konkretnom slučaju.

Kad se Perica Kerempuh rodio, za njega su rekli da će ili postati kraljem ili završiti na vješalima. Za Branka, dežurno piskaralo i šerafmajstora Kreativnih Krajobraza nisu čak ni to rekli.